Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Koliko je Lijepa Naša lijepa
(Rejting 0 od 5)
Crna kronika
Autor: Ante Srzić, www.tportal.hr   
Utorak, 06 Veljača 2007 16:14
Tužba grada Siska protiv INA-e zbog zagađenja zraka njenom rafinerijom, projekt hidroelektrane pod radnim nazivom Gornji horizonti u Republici Srpskoj koji prijeti uništenjem delte rijeke Neretve, pobuna građana protiv tvornice kamene vune u istarskom mjestašcu Pićnu samo su posljednji primjeri noćnih mora koje ometaju miran život u Lijepoj Našoj.
Broj sličnih projekata koji nepovratno uništavaju prirodu, ali i zdravlje ljudi te životinja koji žive u njihovoj neposrednoj blizini mnogo je veći. Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner kaže da je slučaj tvornice kamene vune Rockwool ogledni primjer cjelokupnog stanja s problemom ekologije u Hrvatskoj.

Investitor je dobio uvjete koje ne bi dobio nigdje drugdje osim kod nas - nevjerojatno jeftino zemljište, oslobađanje od poreza - a ljudi su za tvornicu saznali tek kada je preko noći osvanula u njihovoj neposrednoj blizini. "Kome je u interesu usred plodnoga polja izgraditi tešku industriju?" pita se Piršić. Činjenica je da su se ljudi pobunili prekasno i da investitori imaju sve potrebne dozvole, ali čim se zagrebe malo ispod površine, neke stvari postaju dvojbene. Primjerice, studija utjecaja na okoliš može se dobiti samo u sažetku, a u njoj je investitor neke stvari previdio.

Nije riješen problem transporta kamena koji nakon obrade postaje radioaktivan. Sistemski je problem da se građani gotovo uvijek kod nas kasno bune. Očito je da postoji problem s participacijom građana u donošenju odluka, kao i s dostupnošću informacija o projektu svim građanima. Od potencijalnih prijetnji za okoliš tu je i projekt Gornji horizonti u BiH, koji će, ako bude realiziran, sigurno smanjiti pritok vode u deltu Neretve, što će rezultirati većom penetracijom morske vode u plodnu dolinu. "Najviše čudi šutnja hrvatskih vlasti o tom opasnom projektu", kaže Piršić.

Crne točke
Crne točke su lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim i tehnološkim otpadom. Iz Ministarstva zaštite okoliša kažu da poduzimaju mnogo toga kako bi se stanje u okolišu saniralo, posebno crne točke. Ministarstvo je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinicama lokalne samouprave pristupilo rješavanju ekoloških žarišta na sljedećim lokacijama: lužnati bazeni tvornice glinice Obrovac (putem javnih natječaja odabran je projekt sanacije i izvođača radova), Lemić brdo kod Karlovca, Mravinačka kava (azbest) u Kaštelanskom zaljevu. Za jamu Sovjak kod Rijeke u tijeku je natječajni postupak za izbor projekta sanacije, kao i za koksaru Bakar. Za zauljeni mulj u Botovu projekt sanacije je odabran i u tijeku je izbor izvođača radova, dok su radovi na sanaciji Salonita u Vrnjicu u tijeku…

Izdvojena su 162 milijuna kuna za projekte sanacija. Dodatni novac će se pokušati namaknuti iz proračuna, predpristupnih fondova, jedinica lokalne samouprave, a dijelom i od onih koji su na navedenim lokalitetima odlagali otpad.

Manjkave sanacije
"I u slučajevima i kad se pokrene sanacija, ona se izvodi s mnogo manjkavosti, kao što je slučaj IGH na sanaciji Salonita. Tako se azbest ne sanira nigdje na svijetu", žali se predsjednik savjeta udruge Eko Kvarner. Zbrinjavanje otpada je projekt koji daje rezultate, ali postoji problem zbrinjavanja otpada na odlagalištima Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj i Martinjšćica u Primorsko-goranskoj županiji jer se ta mjesta nalaze na kraškom tlu te postoji velika opasnost od zagađenja podzemnih voda.

Apartmanizacija
Aktivisti iz udruge Eko Kvarner upozoravaju i na apartmanizaciju hrvatske obale. "Dosada je urbanizirano 850 kilometara obale, a prema prostornim planovima, bit će još 700 kilometara", tvrdi Piršić. Pretjerana urbanizacija znači nove cijevi i nove prometnice, a problem je što su planovi razvoja konceptualno zastarjeli. "Tako se gradilo u Španjolskoj prije 30 i u Francuskoj prije 40 godina", objašnjava Piršić.

U priobalnom području treba spomenuti i brojne legalne i polulegalne kamenolome te ribogojilišta. "Ribogojilišta nisu nužno loša stvar, ali je potrebno pažljivo odabrati lokaciju na kojoj će se izgraditi jedan takav projekt", navodi eko aktivist.

"Golf je također jedna od ekoloških prijetnji u Hrvatskoj. Ne kažem da Hrvatskoj nisu potrebna golf igrališta, ali u cijeloj Grčkoj postoji šest igrališta, dok ih se u Hrvatskoj planira 60", smatra Vjeran Piršić.

Suradnja je ključna
Cijeli prostor treba gledati integralno te je potrebno osigurati prekograničnu suradnju bez obzira na općinske, županijske i nacionalne granice. Također je bitno znati odrediti i procijeniti kumulativne efekte. Recimo, mi uopće ne znamo koliko možemo tretirati polja pesticidima. Nizozemci su također previdjeli taj efekt, pa su svoja polja kontaminirali. 'Svaki projekt se može realizirati, dobro, osim apartmanizacije, ako se osigura primjerena zaštita okoliša.' To se jedino može postići suradnjom svih zainteresiranih strana. Tako je u Švedskoj jedna tvrtka čak 78 puta iznosila prijedlog projekta lokalnom stanovništvu prije nego što su konačno uskladili mišljenja, a projekt zaživio. Mi robujemo interesima krupnog kapitala.

S ovolikim brojem crnih točaka, ako se svih skupa aktivno ne uključimo u borbu za očuvanje okoliša, upitno je koliko će još dugo Lijepa Naša biti lijepa.

www.tportal.hr
 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook

ZADNJE SA FORUMA

ZADNJI KOMENTARI











AS Forum!AS Oglasnik!

MARKETING

Istina o skijanju

Istina o skijanju
Napokon možete na jednom mjestu saznati sve skijaške i borderske tajne koje su vas uvijek zanimale, a nitko vam ih nije znao ili htio reći.

Rubrike

KontaktMarketingArhivaSitemapNaša misijaDream TeamZa nas pišuRiječ uredniceDrugi o namaNajbolji od najboljih
Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.